Otprilike 4,3 milijuna osoba koje nisu građani EU-a, a koje su pobjegle iz Ukrajine zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu, imalo je 31. svibnja 2024. status privremene zaštite u EU-u.

Krajem svibnja 2024. zemlje EU-a koje su primile najveći broj korisnika privremene zaštite iz Ukrajine bile su Njemačka (1 332 515 osoba; 31,3 % ukupnog broja u EU-u), Poljska (953 255; 22,4 %) i Češka (356 405; 8,4 posto).

U usporedbi s krajem travnja 2024. najveće apsolutno povećanje broja korisnika zabilježeno je u Njemačkoj (+14 250; +1,1 %), Češkoj (+11 000; +3,2 %) i Rumunjskoj (+3 715; +2,4 %). Broj korisnika smanjio se samo u trima državama članicama EU-a: Francuskoj (-1 005; -1,6 %), Poljskoj (-675; -0,1 %) i Latviji (-15; –0,03%).

U usporedbi sa stanovništvom svake zemlje EU-a, najveći broj korisnika privremene zaštite na tisuću osoba krajem svibnja 2024. zabilježen je u Češkoj (32,9), Litvi (27,2) i Poljskoj (25,9), dok je odgovarajući broj na razini EU-a iznosio 9,5 na tisuću osoba.

Ukrajinski građani 31. svibnja 2024. činili su više od 98 % korisnika privremene zaštite. Odrasle žene činile su gotovo polovicu (45,6 %) korisnika privremene zaštite u EU-u. Djeca su činila gotovo jednu trećinu (32,5%), dok su odrasli muškarci činili nešto više od petine (21,9%) ukupnog broja.

Navedeni podaci odnose se na dodjelu statusa privremene zaštite na temelju Provedbene odluke Vijeća 2022/382 od 4. ožujka 2022. kojom se utvrđuje postojanje masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine zbog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine i koja ima učinak uvođenja privremene zaštite.

Europsko vijeće 25. lipnja 2024. postiglo je dogovor o produljenju privremene zaštite za te osobe s 4. ožujka 2025. na 4. ožujka 2026.

Leave A Comment