Zastupnici su u srijedu s premijerom Viktorom Orbánom raspravljali o prioritetima Mađarske, njezinog šestomjesečnog predsjedanja Vijećem, koje je započelo 1. srpnja.

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola u svojoj je uvodnoj izjavi napomenula da mađarsko predsjedništvo dolazi u vrijeme kada EU poduzima „značajne korake naprijed”, uključujući „potporu Ukrajini, jačanje europske konkurentnosti i izgradnju stabilnije i sigurnije Europe”. Podsjetila je da je Parlament dom demokracije „gdje su vladavina prava i sloboda izražavanja nepovredivi” i „možda se ne slažemo uvijek, ali uvijek ćemo dati prostora za razmjenu mišljenja uz poštovanje”.

„EU se mora promijeniti”, izjavio je premijer Viktor Orbán, dodajući da mađarsko predsjedništvo želi biti glas i katalizator promjena. Prema Viktoru Orbánu, situacija u EU-u mnogo je ozbiljnija nego 2011., tijekom prvog mađarskog predsjedanja EU-om, spominjući rat u Ukrajini, eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i u Africi, migracije, rizike za schengensko područje i gubitak globalne konkurentnosti Europe.

Orbán obećao je da će Mađarska biti pošten i konstruktivan posrednik koji će obnašati dužnost rotirajućeg predsjedanja Vijećem EU-a, među ostalim u vezi s 52 zakonodavna predmeta u postupku koji se trebaju dovršiti, te je spreman započeti međuinstitucijske pregovore s Parlamentom.

Istaknuo je konkurentnost kao ključno pitanje za predsjedništvo, napominjući da je gospodarski rast EU-a u posljednja dva desetljeća bio znatno niži nego u Kini i SAD-u, pri čemu se smanjio i udio EU-a u globalnoj trgovini. Ukazujući na cijene energije kao ključnu prepreku, izjavio je da je „zbog udaljavanja od ruskih izvora energije EU izgubio znatan rast BDP-a”. „Ne bismo se smjeli zavravati da zelena tranzicija sama po sebi nudi rješenje problema”, kazao je i dodao da je dekarbonizacija dovela do usporavanja produktivnosti i gubitka radnih mjesta.

Kad je riječ o migracijama, Viktor Orbán je upozorio da „bez vanjskih žarišnih točaka ne možemo zaštititi Europljane od nezakonitih migracija”. Sustav azila EU-a jednostavno ne funkcionira. Nezakonite migracije dovele su do porasta antisemitizma, nasilja nad ženama i homofobije”, ustvrdio je. Predložio je održavanje redovitih „schengenskih sastanaka na vrhu” i ustrajao na tome da Bugarska i Rumunjska do kraja godine postanu punopravne članice područja slobodnog kretanja.

Kad je riječ o proširenju, g. Orbán pozvao je na ubrzanje pristupanja zemalja zapadnog Balkana i naglasio da „bez pridruživanja Srbije ne možemo stabilizirati Balkan”.

Mađarski premijer zalagao se za obrambenu industriju EU-a, konkurentan poljoprivredni sektor prilagođen poljoprivrednicima te za važnost kohezijske politike EU-a. „Kohezijski fondovi nisu ni dobrotvorna organizacija ni donacija, to je jedan od najvećih oblika investicijske politike u EU-u i preduvjet je za uravnoteženje jedinstvenog tržišta”, rekao je.

Odgovor predsjednice Europske komisije

U odgovoru premijeru Orbánu Ursula von der Leyen potvrdila je predanost EU-a pružanju potpore Mađarskoj nakon nedavnih poplava i navela tri ključna prioriteta: Ukrajina, konkurentnost i migracije. Kritizirala je stajalište Mađarske o Rusiji i izrazila žaljenje zbog toga što „posebice jedna država članica” i dalje pokušava kupiti fosilna goriva iz Rusije unatoč predanosti EU-a da bude energetski neovisan. Kad je riječ o migracijama, osudila je odluku Mađarske o puštanju osuđenih krijumčara na slobodu i dovela u pitanje njezinu viznu politiku, kao što je pozivanje ruskih državljana u EU bez dodatnih provjera, upozoravajući da „Mađarsku to čini sigurnosnim rizikom, ne samo za Mađarsku nego za sve države članice.” Naglašavajući potencijal Mađarske unutar EU-a, pozvala ju je da „služi europskom jedinstvu”, i da ne odstupa od zajedničkih vrijednosti. (Cijeli govor dostupan je ovdje.)

Govornici iz klubova zastupnika

Većina govornika u Parlamentu kritizirala je mađarskog premijera zbog njegovih izjava i djela otkad je ta zemlja preuzela predsjedanje Vijećem, kao i zbog pretvaranja Mađarske u hibridni režim, potkopavanja borbe Ukrajine protiv ruske agresije i suradnje s neliberalnim režimima u Moskvi i Pekingu. Većina govornika izrazila je zabrinutost zbog potpunog nepoštovanja vrijednosti EU-a koje je pokazao mađarski premijer, kao i zbog navoda o raširenoj korupciji u Mađarskoj. Mnogi zastupnici u Europskom parlamentu izrazili su solidarnost s mađarskim narodom koji trpi zbog ograničenja njihove vlade u pogledu neovisnosti pravosuđa, slobode medija i civilnog društva. Nekoliko njih tvrdilo je da je pogrešno dodijeliti rotirajuće predsjedništvo Mađarskoj i pozvalo na suspenziju njezinih glasačkih prava u Vijeću u skladu s postupkom iz članka 7.

Drugi govornici izrazili su neslaganje, pohvalivši mađarsku vladu zbog njezina stajališta o migracijama i stavljanja konkurentnosti na vrh prioriteta. Pohvalili su Mađarsku kao braniteljicu tradicionalnih vrijednosti i iskoristili priliku da tvrde da politike zelene tranzicije i složena pravila EU-a uništavaju europsko gospodarstvo.

Raspravu možete pratiti ovdje.