Komisija je donijela prvi jesenski paket europskog semestra nakon što je u travnju 2024. stupio na snagu ambiciozan, detaljan reformirani EU-ov novi okvir gospodarskog upravljanja. Nužan je to korak za ostvarenje ciljeva reforme za jednostavniji, transparentniji i djelotvoran okvir, s više odgovornosti na nacionalnoj razini.
Novi okvir državama članicama olakšava postizanje makroekonomske stabilnosti, rasta i fiskalne održivosti, koji su neizmjerno bitni za gospodarsku snagu Unije u današnjem globalnom okruženju obilježenom izazovima. Potaknut će i reforme i ulaganja koji će biti temelji za dugoročnu gospodarsku stabilnost i održiv rast. Doprinijet će izgradnji otpornijeg, pravednog, konkurentnog i sigurnog gospodarstva Unije, na korist građanima.
Jesenski paket europskog semestra dolazi u vrijeme ponovnog umjerenog rasta gospodarstva Unije, nakon duljeg razdoblja stagnacije. Dok države članice nastavljaju fiskalnu prilagodbu tamo gdje je to potrebno, očekuje se da će se u gotovo svim državama članicama u 2025. povećati javna ulaganja, a u nekoliko država članica uz znatan doprinos iz instrumenta NextGenerationEU Mehanizma za oporavak i otpornost i fondova EU-a.
Jednostavnija pravila za razne fiskalne izazove
Novim se okvirom gospodarskog upravljanja uvode jednostavnija i transparentnija fiskalna pravila. Koristi se jedinstven operativni pokazatelj, a to je višegodišnje kretanje neto rashoda države članice, što olakšava praćenje usklađenosti. Tim se okvirom uvodi praćenje na temelju rizika prilagođeno fiskalnom stanju u svakoj državi članici i omogućuje postupnija fiskalna prilagodba ako je popraćena konkretnim reformama i ulaganjima.
Novi okvir omogućuje i postupno i realistično smanjenje javnog duga, s bitno povećanih razina nakon pandemije COVID-a 19 i energetske krize koja je zatim uslijedila. Zdrave javne financije preduvjet su makroekonomske stabilnosti i održivog gospodarskog rasta.
Reforme i ulaganja u službi rasta
U skladu s novim okvirom sve će države članice u svoje srednjoročne planove uključiti reforme i ulaganja s ciljem ostvarenja zajedničkih prioriteta Unije i svladavanja izazova utvrđenih u preporukama za pojedinu zemlju u kontekstu europskog semestra, među kojima su zelena i digitalna tranzicija, socijalna i gospodarska otpornost, energetska sigurnost i povećanje obrambenih kapaciteta.
Ocjena srednjoročnih planova
Srednjoročni planovi okosnica su novog okvira gospodarskog upravljanja. Uključivanjem fiskalnih, reformskih i ulagačkih ciljeva u jedan srednjoročni plan dobiva se koherentan i jednostavniji postupak.
Komisija je završila ocjenjivanje 21 od 22 dostavljena plana.
Komisija je utvrdila da 20 planova, od njih 21, ispunjava zahtjeve iz novog okvira i da se u njima utvrđuje vjerodostojan fiskalni smjer koji je jamstvo održivog smanjenja razine duga ili njegova zadržavanja na razboritim razinama u tim državama članicama. To se odnosi na sljedeće države članice: Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Irska, Grčka, Italija, Latvija, Luksemburg, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska. Komisija je Vijeću preporučila da potvrdi smjer kretanja neto rashoda koji su te države članice navele u svojim planovima. Što se tiče Nizozemske, Komisija je Vijeću predložila da preporuči kretanje neto rashoda u skladu s tehničkim informacijama koje je Komisija dostavila u lipnju. Komisija još uvijek ocjenjuje srednjoročni plan Mađarske.
U pet od 20 srednjoročnih planova koje je Komisija pozitivno ocijenila smjer kretanja neto rashoda temelji se na produljenju razdoblja prilagodbe s četiri na sedam godina. To je produljenje uvjetovano obvezama provedbe reformi i ulaganja iz planova. U svih pet slučajeva Komisija je ocijenila da mjere uključene u planove ispunjavaju kriterije koji opravdavaju produljenje. To se odnosi na srednjoročne planove Finske, Francuske, Italije, Španjolske i Rumunjske.
Ocjena nacrta proračunskih planova za 2025.
Komisija je ocijenila i nacrte proračunskih planova za 2025. koje je dostavilo 17 država članica europodručja i provjerila je jesu li svi oni primjereno polazište za provedbu odnosnih srednjoročnih planova.
Komisija se u ocjenjivanju nacrta proračunskih planova fokusirala na rast neto rashoda u razdoblju 2024. – 2025., provjerila je jesu li neto rashodi unutar gornjih granica utvrđenih u srednjoročnim planovima država članica ako su ti planovi dostupni i u skladu s novim okvirom.
Smatra se da je osam država članica europodručja usklađeno s fiskalnim preporukama, njih sedam nije sasvim usklađeno, jedna nije usklađena, a jedna je izložena riziku neusklađenosti:
- Ocijenjeno je da su Grčka, Cipar, Latvija, Slovenija, Slovačka, Italija, Hrvatska i Francuska usklađene s preporukama i previđa se da će njihovi neto rashodi biti unutar gornjih granica.
- Ocijenjeno je da Estonija, Njemačka, Finska i Irska nisu sasvim usklađene jer se predviđa da će njihovi godišnji (Finska, Irska) i/ili kumulativni (Estonija, Njemačka, Irska) neto rashodi biti iznad gornjih granica.
- Ocijenjeno je da Luksemburg, Malta i Portugal nisu sasvim usklađeni s preporukama; iako se predviđa da će njihovi neto rashodi biti unutar gornjih granica, nisu do zime 2024. – 2025. postupno ukinuli hitne mjere energetske potpore, kako im je Vijeće preporučilo.
- Ocijenjeno je da Nizozemska nije usklađena s preporukama jer se predviđa da će njezini neto rashodi biti iznad gornjih granica.
- Ocijenjeno je da je Litva izložena riziku neusklađenosti s preporukama jer se predviđa da će njezini neto rashodi premašiti stope koje Komisija smatra primjerenim prvim korakom za provedbu novog okvira gospodarskog upravljanja.
Sljedeći koraci u postupku u slučaju prekomjernog deficita
Postupak u slučaju prekomjernog deficita takozvani je „korektivni dio” Pakta o stabilnosti i rastu.
Ovaj jesenski paket sadržava preporuke Komisije za višegodišnje kretanje neto rashoda s ciljem smanjenja prekomjernog deficita u osam država članica (Belgija, Francuska, Mađarska, Italija, Malta, Poljska, Rumunjska i Slovačka) na koje se trenutačno primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita.
Za većinu tih država članica korektivni smjer kretanja temelji se na kretanjima neto rashoda koja je svaka od tih država članica utvrdila u svojem srednjoročnom planu. To je u skladu sa snažnim naglaskom na preuzimanju odgovornosti na nacionalnoj razini za fiskalne obveze u skladu s novim okvirom gospodarskog upravljanja.
Ako nema dovršenog plana ili preporuke o srednjoročnom planu, kao u slučaju Belgije i Mađarske, korektivni smjer kretanja u preporuci u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita temelji se na Komisijinom četverogodišnjem referentnom kretanju koje je ažurirano na temelju najnovijih podataka.
Paket sadržava i izvješće sastavljeno u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije za Austriju i Finsku, u kojem je ocijenjena njihova usklađenost s kriterijem deficita.
Austrija je u 2024. prijavila planirani deficit iznad 3 % referentne vrijednosti BDP-a i Komisijina prognoza pod pretpostavkom nepromijenjenih politika ne predviđa smanjenje ispod 3 % referentne vrijednosti BDP-a u 2025. ili 2026. Komisija će stoga razmotriti hoće li Vijeću predložiti da utvrdi postojanje prekomjernog deficita u Austriji. Austrijska tijela iskazala su namjeru da poduzmu potrebne mjere za smanjenje deficita ispod 3 % u 2025. Komisija ih je spremna ocijeniti čim ih vlada službeno usuglasi i budu dovoljno detaljne.
U slučaju Finske, koja je također iskazala planirani deficit iznad 3 % BDP-a za 2024., Komisija ne namjerava predložiti pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita jer se predviđa da već od 2025. deficit više neće premašivati referentnu vrijednost bez dodatnih mjera politike.
Izvješća o nadzoru nakon provedbe programa
U izvješćima o nadzoru nakon provedbe programa ocjenjuje se gospodarsko, fiskalno i financijsko stanje u državama članicama koje su koristile programe financijske pomoći (Cipar, Grčka, Irska, Portugal i Španjolska), a posebno njihova sposobnost za otplate. U izvješćima se zaključuje da je svih pet država članica sposobno otplatiti dug.
Sljedeći koraci
Slijedi rasprava u Vijeću i Euroskupini o elementima iz jesenskog fiskalnog paketa europskog semestra.
Nakon što Vijeće potvrdi njihove srednjoročne planove, Komisija će pratiti ispunjavaju li države članice preuzete obveze iz tih planova u cijelom razdoblju na koje se ti planovi odnose. Države članice će dostavljati godišnja izvješća o napretku da se olakša djelotvornije praćenje i izvršenje.
Komisija će u sljedećih nekoliko tjedana objaviti drugi dio jesenskog paketa europskog semestra, zajedno s godišnjom strategijom održivog rasta, preporukom za europodručje, izvješćem o mehanizmu upozoravanja i prijedlogom za zajedničko izvješće o zapošljavanju.
Dodatne informacije
Pitanja i odgovori o jesenskom fiskalnom paketu europskog semestra 2024.
Jesenski paket europskog semestra 2024. – dokumenti
Jesenska gospodarska prognoza 2024.
Pitanja i odgovori o novom okviru gospodarskog upravljanja
Naš novi okvir gospodarskog upravljanja daje rezultate. Komisija je ocijenila prvo izdanje srednjoročnih planova 22 države članice koji će pomoći fiskalnoj održivosti i promicati održiv i uključiv rast. Dok se gospodarstvo Unije oporavlja, moramo osigurati da i ubuduće bude konkurentno i da može izdržati globalne izazove. U svojim srednjoročnim planovima svaka država članica preuzima odgovornost za usklađeni skup politika koje se temelje na postupnoj fiskalnoj prilagodbi, prioritetnim javnim ulaganjima i reformama kojima se podupire rast u godinama koje slijede. Planovi su stoga odgovor na Unijine zajedničke prioritete jačanja gospodarske i socijalne otpornosti, napretka u zelenoj i digitalnoj tranziciji i poticanju kapaciteta sigurnosti Europe. Planovi su tu i sada ćemo podupirati države članice u njihovoj provedbi i nastaviti pratiti napredak u kontekstu europskog semestra.
Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za gospodarstvo u interesu građana
Ovogodišnji jesenski paket važan je korak u provedbi novog okvira gospodarskog upravljanja. Srednjoročni planovi država članica uvjerljivo utiru put prema fiskalnoj održivosti i rastu. Za države članice na koje se primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita, smjer fiskalne prilagodbe je i osnova za preporuke u tom postupku, što doprinosi koherentnosti i odgovornosti za naša fiskalna pravila. Nacrti proračunskih planova za 2025. pokazuju da konsolidacija prema novim pravilima nije nauštrb ulaganja. Istodobno moramo ostati agilni i spremni odgovoriti na neočekivane šokove. Europsko gospodarstvo mora povećati svoju konkurentnost i sigurnost za snalaženje u okolnostima geopolitičke neizvjesnosti, a u skladu s novim pravilima iz okvira gospodarskog upravljanja.
Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo